Otok Krk nije bio izravno zahvaćen ratnim razaranjem, pa tako niti unutar granica Općine Punat nije bilo ratnih zbivanja. Ipak, snage otoka djelovale su zajednički, a tadašnja zbivanja u Puntu, kao i doprinos Puntara domovinskom ratu, može se gledati većinski kroz doprinos Krčana u cijelini.
S otoka Krka u Domovinskom ratu sudjelovalo je oko 1500 hrvatskih branitelja, među kojima njih 164 iz Punta. Isto tako, u obrani Hrvatske poginulo je ukupno devet branitelja s područja otoka Krka, od kojih je jedan bio mještanin Punta. Otok Krk je u realizaciji cilja cijele nacije za vrijeme Domovinskog rata u Hrvatskoj dao nemjerljiv doprinos, uključivši svoje materijalne i ljudske potencijale u realizaciji obrane svog teritorija.
Sredinom prosinca 1990. godine na otoku Krku više je od 500 građana uključujući i lovce, dragovoljno pristupilo čuvanju strateških objekata i instutucija s naglaskom na Krčki most, zračnu i naftnu luku i terminal, Dina- petrokemiju, ali i škole, vrtiće i ostale objekte diljem otoka. Prosinac 1990. uzima se kao početak organiziranog oblika obrane otoka, a 12. rujna '91. dolazi do osnivanja Kriznog štraba tada jedinstvene Općine Krk. Poznato je da je tada osnovan i poseban odred solidarnosti, te je zajedno sa centrom za socijalnu skrb organiziran prihvati i smještaj za ratne prognanike. Upravo se u Puntu nalazio jedan od prihvatnih centara otoka, a već krajem srpnja 1991. počinju pristizati veće grupe prognanika iz istočnog djela Slavonije.