Temeljem članka 11. Zakona o pravu na pristup informacijama (“Narodne novine” broj 25/13, 85/15 i 69/22) jedinice lokalne samouprave dužne su provoditi savjetovanje s javnošću pri donošenju općih akata, kada se njima utječe na interese građana i pravnih osoba. Savjetovanje se provodi u trajanju od 30 dana. 

Sukladno članku 42. Zakona o lokalnim porezima („Narodne novine“ broj 115/16, 101/17, 114/22, 114/23 i 152/24) propisano je da predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave svojom odlukom utvrđuje za potrebe plaćanja poreza na potrošnju, visinu stope poreza na potrošnju i nadležno porezno tijelo za utvrđivanje i naplatu poreza. Istim člankom propisano je da se odluka predstavničkog tijela jedinice lokalne samouprave može mijenjati najkasnije do 15. prosinca tekuće godine, a stupa na snagu 1. siječnja iduće godine.

I. Uvod

Predlaže se ukidanje poreza na potrošnju na području Općine Punat kao mjera usmjerena na rasterećenje ugostiteljskog sektora, povećanje konkurentnosti lokalnog gospodarstva te stvaranje povoljnijih uvjeta za daljnja ulaganja u kvalitetu ugostiteljske ponude, sadržaja i ambijenta.

Porez na potrošnju predstavlja lokalni porez koji se obračunava na potrošnju alkoholnih i bezalkoholnih pića u ugostiteljskim objektima, pri čemu stopu poreza određuje predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave u zakonom propisanim okvirima. Istodobno, važeći zakonski okvir omogućava jedinicama lokalne samouprave da porez na potrošnju uvedu, što znači da njegovo zadržavanje nije zakonska obveza, već pitanje lokalne porezne politike.

U aktualnim gospodarskim okolnostima opravdano je preispitati svrhu i učinak ovog poreznog opterećenja te razmotriti može li se isti prihod Općine opravdati u odnosu na šire gospodarske učinke koje bi njegovo ukidanje moglo proizvesti.

II. Povećanje troškova poslovanja ugostiteljskog sektora

Ugostiteljski sektor posljednjih je godina izložen kontinuiranom rastu troškova poslovanja. Povećavaju se troškovi rada, nabave robe i energenata, održavanja, zakupa, komunalnih i drugih davanja, dok istodobno poslovanje u velikoj mjeri ovisi o kratkoj i neizvjesnoj turističkoj sezoni.

Poseban izazov predstavlja činjenica da ugostitelji najveći dio godišnjeg prihoda ostvaruju tijekom relativno kratkog razdoblja, dok troškovi poslovanja, ulaganja, održavanja objekata i opreme postoje tijekom cijele godine.

U takvim okolnostima svaki dodatni porezni namet izravno utječe na profitabilnost poslovanja i smanjuje prostor za nova ulaganja.

III. Nova pravila vezana uz urbanu opremu i dodatni troškovi usklađivanja

Donošenje i puna primjena nove Odluke o urbanoj opremi predstavlja dodatni faktor koji treba uzeti u obzir prilikom oblikovanja lokalne porezne politike.

Primjena novih pravila zahtijevat će od ugostitelja dodatna ulaganja radi usklađivanja postojećih terasa, opreme, inventara i drugih elemenata ugostiteljskih objekata s novim propisanim standardima.

Navedeni troškovi predstavljaju dodatno financijsko opterećenje za poduzetnike koji su već suočeni s rastom troškova rada, nabave i ostalih davanja. Stoga bi ukidanje poreza na potrošnju predstavljalo konkretnu mjeru kojom bi se dio tog dodatnog opterećenja ublažio, bez potrebe za smanjivanjem kvalitete ili opsega ugostiteljske ponude.

Pritom treba uzeti u obzir i činjenicu da Općina Punat kroz svoje propise istodobno uređuje korištenje javnih površina, terase i uvjete pružanja ugostiteljskih usluga. Općina je tijekom 2026. godine provodila izmjene vezane uz prostore za pružanje ugostiteljskih usluga te zakup javnih površina i terasa, što potvrđuje potrebu sagledavanja svih lokalnih obveza ugostitelja kao jedinstvenog poslovnog opterećenja.

IV. Smanjenje mogućnosti ostvarivanja sponzorskih ugovora

Dodatni problem predstavlja ograničavanje mogućnosti isticanja reklamnih i promotivnih materijala na ugostiteljskim terasama.

Sponzorski ugovori koje ugostitelji ostvaruju s dobavljačima pića i drugih proizvoda često su povezani s mogućnošću vidljivog predstavljanja brenda, odnosno postavljanja reklamnih materijala i opreme na ugostiteljskim terasama.

Ukoliko se novim pravilima zabranjuje isticanje bilo kakvih reklamnih materijala na ugostiteljskim terasama, neovisno o tome jesu li oni vidljivi s javne površine, takvo ograničenje može imati izravan negativan financijski učinak na ugostitelje.

Naime, smanjenjem mogućnosti reklamnog isticanja smanjuje se i vrijednost koju ugostitelj može ponuditi potencijalnom sponzoru, čime se posljedično mogu smanjiti ili u potpunosti izgubiti pojedini sponzorski ugovori.

Stoga je potrebno sagledati kumulativni učinak lokalnih propisa: s jedne strane povećavaju se troškovi usklađivanja s novim pravilima, dok se s druge strane ograničavaju pojedini postojeći izvori prihoda ugostiteljskih objekata.

U takvim okolnostima ukidanje poreza na potrošnju predstavlja razumnu i proporcionalnu mjeru gospodarskog rasterećenja.

V. Rast državnih i drugih nameta te troška radne snage

Ugostiteljstvo je radno intenzivna djelatnost te trošak zaposlenih predstavlja jedan od ključnih elemenata ukupnih poslovnih rashoda.

Istodobno, poduzetnici su izloženi povećanju različitih državnih i drugih nameta, rastu cijena roba i usluga te općem povećanju troškova poslovanja.

Za razliku od velikih sustava koji mogu dio povećanja troškova amortizirati većim opsegom poslovanja, mali i srednji ugostiteljski objekti imaju znatno užu mogućnost apsorbiranja dodatnih troškova bez povećanja cijena ili smanjenja ulaganja.

Daljnje povećavanje cijena može negativno utjecati na potrošnju i konkurentnost destinacije, dok smanjivanje troškova poslovanja omogućuje poduzetnicima da dio uštede zadrže za ulaganja, a dio koriste za održavanje konkurentnijih cijena.

VI. Neizvjesnost turističke sezone i održivost poslovanja

Poslovanje ugostiteljskih objekata na području Općine Punat u značajnoj je mjeri povezano s turističkom sezonom.

Prihodi su stoga podložni vremenskim uvjetima, kretanju turističke potražnje, konkurenciji drugih destinacija, promjenama potrošačkih navika i općim gospodarskim kretanjima.

U takvom poslovnom modelu nije moguće unaprijed jamčiti razinu prihoda koja bi omogućila jednostavno apsorbiranje svakog novog troška.

Stoga je potrebno voditi računa o dugoročnoj održivosti poslovanja lokalnih ugostitelja. Pitanje više nije samo koliko pojedini porez donosi prihoda Općini, nego i kakve posljedice njegovo zadržavanje može imati na poslovanje, zaposlenost, ulaganja, kvalitetu ponude i ukupnu gospodarsku aktivnost na području Općine.

VII. Povećanje konkurentnosti Općine Punat

Ukidanje poreza na potrošnju treba promatrati kao mjeru gospodarske politike, a ne isključivo kao smanjenje prihoda lokalnog proračuna.

Smanjenjem poreznog opterećenja povećala bi se konkurentnost poslovanja postojećih ugostiteljskih objekata te bi se stvorili povoljniji uvjeti za nova ulaganja i razvoj postojećih poslovnih subjekata.

Ugostitelji bi oslobođena sredstva mogli usmjeriti u:

• uređenje i podizanje kvalitete terasa i ugostiteljskih prostora,

• nabavu kvalitetnije opreme i inventara,

• poboljšanje ambijenta,

• podizanje kvalitete ponude,

• ulaganje u zaposlenike i njihovu edukaciju,

• razvoj novih sadržaja,

• marketinške aktivnosti,

• održavanje i obnovu poslovnih prostora,

• povećanje ukupne atraktivnosti turističke ponude.

Na taj način dio sredstava koji bi inače bio izdvojen za porez mogao bi ostati u lokalnom gospodarstvu i biti ponovno uložen u poslovanje.

VIII. Širi gospodarski učinak

Važno je uzeti u obzir da uspješnost lokalnog ugostiteljskog sektora ima širi učinak na gospodarstvo Općine Punat.

Veći promet ugostiteljskih objekata generira dodatnu potražnju za proizvodima i uslugama lokalnih dobavljača, povećava potrebu za radnom snagom te pridonosi ukupnoj turističkoj atraktivnosti destinacije.

Kvalitetniji ugostiteljski objekti, uređene terase, kvalitetnija ponuda i razvijeniji sadržaji izravno doprinose stvaranju pozitivnog turističkog iskustva i konkurentnosti Punta kao turističke destinacije.

Stoga se ukidanje poreza na potrošnju može promatrati kao oblik neizravnog poticanja gospodarske aktivnosti i reinvestiranja sredstava u lokalno gospodarstvo.

IX. Zaključak

Uzimajući u obzir:

1. rast troškova poslovanja ugostiteljskog sektora,

2. povećanje troškova radne snage,

3. povećanje različitih državnih i drugih nameta,

4. neizvjesnost turističke sezone i izraženu sezonalnost poslovanja,

5. nove troškove koji će nastati zbog pune primjene Odluke o urbanoj opremi,

6. ograničenja vezana uz isticanje reklamnih i promotivnih materijala na ugostiteljskim terasama,

7. potencijalno smanjenje sponzorskih ugovora s dobavljačima kao posljedicu tih ograničenja,

8. potrebu za očuvanjem održivosti poslovanja lokalnih ugostitelja,

9. potrebu povećanja konkurentnosti ugostiteljske i turističke ponude Općine Punat,

10. potrebu poticanja novih ulaganja u kvalitetu sadržaja, opreme i ambijenta,

smatra se opravdanim ukinuti porez na potrošnju na području Općine Punat.

Ukidanjem ovog poreza Općina bi poslala jasnu poruku da prepoznaje izazove s kojima se suočavaju lokalni poduzetnici te da želi stvarati poslovno okruženje koje potiče ulaganja, razvoj i konkurentnost.

Takva mjera ne bi trebala biti promatrana isključivo kroz kratkoročni gubitak prihoda od poreza na potrošnju, već kroz potencijalni dugoročni pozitivan učinak na lokalno gospodarstvo, zaposlenost, kvalitetu turističke ponude i atraktivnost Općine Punat.

Cilj ukidanja poreza nije samo porezno rasterećenje ugostitelja, već stvaranje uvjeta u kojima će se dio sredstava koji bi inače bio izdvojen za lokalni porez moći vratiti u poslovanje kroz ulaganja u kvalitetu, sadržaj, opremu, ambijent i konkurentnost.

S obzirom na to da je porez na potrošnju fakultativni lokalni porez, njegovo ukidanje predstavlja legitimnu mogućnost lokalne porezne politike kojom Općina može odgovoriti na aktualne gospodarske okolnosti i istodobno poticati razvoj lokalnog poduzetništva.

U prilogu donosimo Prijedlog Odluke o izmjeni Odluke o porezima Općine Punat te vas pozivamo da sudjelujete u ovom savjetovanju svojim komentarima, primjedbama i prijedlozima koje podnosite na priloženom obrascu za sudjelovanje u e-Savjetovanju. 

Za sve dodatne upite, sudionici savjetovanja mogu se obratiti Anamariji Rimay Bjelobabi, mag.iur., savjetnica za imovinsko-pravne i opće poslove, pismeno na adresu Općine Punat, Novi put 2, 51521 Punat ili putem elektronske pošte na e-mail adresu: anamarija.rimay@punat.hr
 
Savjetovanje je otvoreno do 12. prosinca 2026. godine.