Povijest

Tragova naseljenosti ima od prapovijesti, zatim iz doba Ilira te stare Grčke i Rima.

Punat se prvi put spominje u pisanim dokumentima 1377. godine kao Villa di Ponte. Prema zapisima, stanovnike su na području Punta naselili knezovi Krčki da bi zaštitili prilaz mostu i Puntarskoj dragi, a samim tim i zaleđe grada Krka.

Mjesto je do 19. st. bilo težačko - ribarsko, a od tada počinje razvoj turizma i brodogradnje.

Lokalna legenda govori da naziv Punat potječe od latinske riječi "Pons" -most, ili talijanskom jeziku Ponte, jer da je za rimskih vremena postojao most preko uskog ulaza u Puntarsku dragu prema gradu Krku. Prema toj legendi na ulazu u Puntarsku dragu bili su stupovi, nosači ili kako Puntari kažu "babe". Doista, i dan-danas na ulazu u dragu su ostaci dva velika stupa, nekad služili za svjetionike, od kojih se jedan naziva "Baba", a drugi "Deda". Kada se 1892. g. pristupilo produbljivanju ulaza u dragu, a kako bi u dragu mogli ulaziti brodovi i parobrodi, iz dna su izvađeni veliki komadi željeza sa šiljcima koji su bili zabodeni u dno kao temelji nekog mosta. Prema toj predaji, most je služio stanovnicima susjednog grada Krka za kraći dolazak na područje današnje Buke, radi obrađivanja zemlje. Naime, tim je mostom bitno skraćen put u odnosu na put koji vodi oko čitave drage. Na tom su putu koji je vodio od Krka preko poluotoka Prnibe na Buku doista postojale i tri crkvice: Svetog Vida, Svetog Tome i Svetog Danijela. U prilog ovoj legendi ide i činjenica da je razina mora bilo to niža što se više ide u povijest. Tako da, ako je naziv nastao od latinske riječi, još negdje između 1. – 7. st., more je bilo niže za oko 1,5 metara pa je dubina na ulazu u dragu u to vrijeme bila manja od 2 metra i izgradnja mosta dugog oko 80 metara nad tako plitkim morem, doista je bila moguća.

Osim ovog, najraširenijeg objašnjenja porijekla naziva, umirovljeni župnik iz Punta i izvrsni poznavatelj njegove povijesti pok. Alojzije Ragužin, navodi još 4 moguća porijekla naziva:

 

1. Naziv Punat dolazi od riječi pun i nastavka -at. Brojni su nazivi na jadranskoj obali koji završavaju nastavkom -at, npr. Barbat, Čikat, Molat, Kormat. Osim toga puno je i pridjeva u hrvatskom jeziku koji završavaju nastavkom -at: bradat, brkat, rogat... pa bi i naziv zapravo bio pridjev pun s nastavkom -at.

 

2. Naziv potječe od grčke riječi Ho Pontos što znači more. Prema tradiciji Grci su dolazili i na Krk pa je moguće da su na ovom prostoru osnovali manju koloniju. U lokalnoj tradiciji je sačuvana predaja o Grcima koji su dolazili u ove krajeve i tragali za blagom koje su sakrili njihovi preci. Za crkvicu Svetog Jurja na lokalitetu Mala Krasa se vjerovalo da potječe još iz doba stare Grčke. Iako novijim istraživanjima nisu nađeni dokazi koji na to upućuju, a crkvica je datirana u 13. st., mnogi Puntari i danas vjeruju u njezino "grčko porijeklo".

 

3. Naziv potječe iz starog ilirskog jezika. U prilog ovoj teoriji idu brojna nalazišta koja ukazuju na veliku prisutnost Ilira na ovom prostoru. Naročito je značajan ostatak nekadašnje velike ilirske utvrde na brdu Kaslir južno od naselja, a pronađeni su i mnogi ilirski grobovi. Hrvati su, doselivši se u ilirske krajeve hrvatizirali njihov naziv, kao što su prihvatili i ilirski (Kurikta, Kerkira), a ne romanski (Vecla) naziv za čitav otok.

 

4. Naziv dolazi od riječi iz Veclisun ili veljotskog narječja, a koja se razvila iz latinske riječi Pons, ali koja nije značila most nego dasku po kojoj se s broda dolazilo na kopno. Prema toj teoriji na području Punta je bilo pristanište za brodove. Veljotskim deminutivom nastala je riječ punćal. Doista, i danas Puntari središnji gat u mjestu zovu Punćale. Međutim, malo je vjerojatno da je naziv Punat nastao iz riječi Punćale.

Osim ovih može se navest još jedna teorija. Ona se temelji na smještaju nekadašnjeg, prvotnog Punta, na nazivu lokalnog toponima te na govoru Puntara. Naime, prema toj teoriji naziv mjesta dolazi od riječi "punta", romanska riječ za "rt". I danas se duž čitave jadranske obale često koristi. Nekadašnji Punat nalazio se otprilike na područje današnje Buke, tj. tamo gdje je danas novi dio naselja. Obala ispred Buke naziva se Punta Debij. Prema tom tumačenju, Punat je dobio ime upravo prema tom rtu tj. punti. I danas najstariji Puntari često kažu "Na Punti" umjesto "Na Puntu". To nije specifično za čakavsko narječje kojim se ovdje govori već je jedinstven slučaj; u niti jednom drugom slučaju se tako ne kaže, a što je važan argument ove teorije.

STARA BAŠKA

Stara Baška je nastala još u 14. stoljeću kao naselje izbjeglica pred turskim prodorima, oni su tu na kraju otoka osnovali svoje pastirsko selo. Sve do druge polovice 17. stoljeća zvalo se Kraj ili Pod Kraj, a mještani Krajanima. Od 17. st. se počelo upotrebljavati današnje ime Stara Baška iako je zapravo Baška po vremenu postanka starija od Stare Baške.

Sve do 1886. g. selo je pripadalo općini Baška, međutim, tada je osnovana općina Punat. Stara Baška je pripojena toj općini iako je zračnom linijom bliža Baški. Razlog tome je što put prema Baški prelazi preko visokih i strmih brda i teško je prohodan, a za kola nemoguć, dok je povezanost s Puntom puno bolja.