Kultura i tradicija


Tradicija

30. studenog slavi se dan Općine i Župe Punat; sveti Andrija - Andrinja.

1. studenog slavi se dan Župe i naselja Stara Baška; 

U Puntu su sačuvani brojni stari običaji kao što je "Maj" te mnogi mesopusni običaji.

 

Kultura

KUD Punat, jedno od najpoznatijiih kulturno umjetničkih društava utemeljen je 1973. godine. Djeluje u tri sekcije: folklorna, tamburaški orkestar i muška klapa Rašketa čime čuvaju jezične, plesne i ostale običajne vrednote svog kraja.


Čakavsko narječje i Veclisun

Puntari govore čakavskim narječjem, ikavsko-ekavskom oblikom. Npr. vrime-vrijeme, mliko-mlijeko, dite-dijete, šetimana-tjedan, ali i belo-bijelo, celo-cijelo, leto-godina, mesto-mjesto, retko-rijetko, pretežno s naglascima na zadnjem slogu. Iako je čakavski koji se govori u Puntu noviji u odnosu na neke druge oblike čakavskog koji se govore u susjednim mjestima (čekavica u Vrbniku, čokavica u Dobrinju, cakavica u Baški) ipak i u puntarskom govoru postoje arhaične riječi ili oblici, npr. jir-krug (iako sve češće đir), tovuor-magarac (sve češće tovar), kamižot-suknja, krjanca-ponašanje itd. Puntarski čakavski ima vrlo bogat vokabular i prevladava u svakodnevnoj komunikaciji.

U Puntu je živio i jedan od posljednjih poznavatelja starog romanskog narječja Veclisun ili Veljoto koji je nadživio posljednjeg govornika tog dalmatskog narječja Antona Udinu. Veljotskog su porijekla mnogi toponimi oko Punta, a u samom mjestu je najznačajniji toponim veljotskog porijekla "Punćale". Punćale Puntari nazivaju središnji gat, operativnu obalu u današnjem središtu Punta.

Sakralna kulturna baština

 

Crkve i kapele

  1. Župna crkva sv. Trojice župna je crkva od 1853. godine. Njezina izgradnja započela je 1767., a prvi je put posvećena 1777. g. Crkva je dvaput proširivana, a drugi put dodane su joj dvije lađe i kupola. Glavni oltar jedan je od najljepših baroknih oltara u Kvarnerskom primorju koji je izradio Paulus Riedl, skulptor, drvorezbar i pavlinski redovnik. Prilikom posvete oltara i crkve uz oltar su uz ostale svete moći postavljene i moći blaženog Marka Križevčanina, pripadnika Družbe Isusove. Uz sjeverni zid crkve nalazi se vrijedna skulptura s prikazom Bogorodice sa sv. Anom i malim Isusom, djelo tirolskih rezbara iz 16. stoljeća.
  2. Crkva sv. Roka – uz crkvu sv. Roka vezana je legenda po kojoj se jednom puntarskom žitelju, imenom Jakov Ragužin, u doba haranja kolere u Puntu u snu prikazao sv. Roko. Rekao mu je da će kolera u Puntu prestati ako Puntari izgrade crkvu njemu u čast. Jakov je dao teren za crkvu, a Puntari novac. Crkva sv. Roka podignuta je na Placi 1855. Na pročelju crkve postavljena je ploča na kojoj latinskim jezikom piše da je crkva izgrađena na slavu Božju sv. Roka i sv. Sebastijana. Oltar u crkvi ukrašen je kolonama i kipovima Majke Božje, sv. Roka i sv. Sebastijana, reljefom koji prikazuje Duha Svetoga i Anđele, a sve je to djelo domaćeg umjetnika Valentina Petrovčića.
  3. Crkva sv. Nikole na Buki sagrađena je 1911. godine. Sv. Nikola zaštitnik je pomoraca pa su tako i puntarski pomorci htjeli izgraditi crkvu sv. Nikole, biskupa i svog zaštitnika.
  4. Crkva sv. Andrije nalazila se uz more u neposrednoj blizini današnjeg hotela Park. Točna godina njezine izgradnje nije poznata, ali smatra se da je svakako postojala već 1565. godine, u ranokršćanskom razdoblju i to kao kuratna crkva, tj. kapela, što ukazuje na to da je to najstarija, ali i najuglednija crkva. O tome svjedoče dvije tada isklesane glavice stupića od grčkog mramora koje potječu iz ove crkve, danas izložene u arheološkoj zbirci franjevačkog samostana na Košljunu. Postupnim širenjem naselja Punat i porastom broja stanovnika, crkva sv. Andrije postaje župna crkva. Oko crkve nalazilo se i prvo puntarsko groblje.
  5. Kapela sv. Jurja potječe iz ranokršćanskog, predromaničkog doba. Nalazi se pored mora na lokalitetu Mala Krasa. Od crkve danas se mogu vidjeti samo ostatci, četiri visoke zidine i apsida. Uz crkvu su nađeni grobovi, ostatci posuda od gline iz rimskog doba i fragmenti hrvatskog pletera.
  6. Crkva sv. Dunata vrijedan je primjerak starohrvatske arhitekture sazidan u bizantskom stilu u 9. st. Građena je u obliku trikore s kupolom, tj. križnog tlocrta, obložena klesanim kamenom u obliku malih kvadrata. Bila je u funkciji do 16. st., a pred I. svjetski rat obnovljena je zahvaljujući austrijskom konzervatoru iz Pule, Gnirsu. Nažalost, krajem II. svjetskog rata crkvica je teško oštećena eksplozijom municije koja se čuvala u neposrednoj blizini. Oštećena je kupola. 1948. godine rekonstruirao ju je arhitekt Freudeureich, ali nepotpuno, slijedom čega ovu crkvicu tek očekuju daljnja istraživanja, rekonstrukcija i vraćanje izvornih karakteristika.
  7. Kapela sv. Petra nalazi se u Kanajtu, na nekadašnjem biskupskom dobru. Crkva se prvi put spominje 1419. godine. Krčki biskupi naknadno grade i samu zgradu Kanajt, u koju dolaze i sestre Trećeg reda sv. Franje iz Maribora. U kapeli sv. Petra obavljale su se i crkvene funkcije. Danas, nažalost, postoje samo ostatci kapele sv. Petra iza same zgrade Kanajt, koja je danas u vlasništvu Marine „Punat“, a preuređena je u hotel visoke kategorije. Danas se na ostatcima kapele sv. Petra na blagdan Sv. Petra okupljaju župljani Punta na svetoj misi.
  8. Kapela sv. Andrije nalazi se u samostanu sestara Božanskog Srca Isusova. Sestre dolaze u Punat 1960. godine, a 1961. godine od dobročinitelja dobivaju na dar kuću, koja postaje njihov samostan. Časne su u početku brinule za starije i nemoćne žene, a od 1964. brinu i o djeci. Sadašnja kapela i samostan sv. Andrije blagoslovljeni su 14. veljače 1975. godine.

Osim navedenih sakralnih objekata u Puntu i okolici postoji još veliki broj ostataka sakralnih objekata koji govore o izuzetno bogatoj kršćanskoj povijesti naroda koji su obitavali na području Punta. Težak život na krškom podneblju uvjetovao je rađanje vjere i kršćanstva koji su pružali nadu u bolji život, ali i zahvalnost za već stvorena dobra.

  • Nalazi crkvice sv. Petra iz 6. st. na lokaciji Kanajt, samo 30 m iznad istoimenog hotela.
  • Rekonstruirana crkvica sv. Jurja iz 13. st. na lokaciji Mala Krasa, uz šetnicu od Punta prema naturističkom kampu Konobe.
  • Djelomično sanirana crkvica sv. Jeronima na lokaciji iznad uvale Zala u Staroj Baški
  • Križni put iznad Punta, na lokaciji Tri križi prema Kalabrinju, u sklopu pješačkih staza.