Prosječna proračunska transparentnost – mjerena brojem proračunskih dokumenata objavljenih na mrežnim stranicama županija, gradova i općina – iz godine u godinu se popravlja, te u ovom ciklusu iznosi 4,6 od mogućih 5. To je znatno poboljšanje u odnosu na 2015. kada je iznosila prosječnih 1,8. Naravno, sama objava dokumenata ne znači apsolutnu transparentnost, no smatra se prvim korakom k višim razinama neophodnim za sudjelovanje građana u proračunskom procesu i kontroli prikupljanja i trošenja javnih sredstava. 

"Budući da nakon devet ciklusa, najveći dio jedinica objavljuje svih pet ključnih dokumenata – što je i bio naš cilj – završavamo ovo istraživanje u ovom obliku (s ovom metodologijom) i nadamo se da će se transparentnost proračuna i dalje poboljšavati i omogućavati građanima razumijevanje i odlučivanje o svojim proračunima“ zaključila je Mihaela Bronić, voditeljica istraživanja koje proizlazi iz projekta Hrvatske zaklade za znanost "Isplati li se transparentnost? Politički i socioekonomski učinci transparentnosti proračuna lokalnih jedinca u Hrvatskoj".

Uz predstavnice Instituta za javne financije – Mihaelu Bronić, Katarinu Ott i Simonu Prijaković – na prezentaciji su sudjelovali državni tajnik u Ministarstvu pravosuđa i uprave Sanjin Rukavina, glavna državna rizničarka Danijela Stepić, župan Bjelovarsko-bilogorske županije Marko Marušić i načelnik općine Donja Motičina Željko Kovačević.

Detaljna analiza istraživanja nudi se u Osvrtu Instituta za javne financije Proračunska transparentnost županija, gradova i općina: studeni 2022. – travanj 2023., dok interaktivna karta prikazuje stanje u svim lokalnim jedinicama.

Predstavljanje su podržali Predstavništvo Europske komisije u Hrvatskoj, Hrvatska zajednica županija, Udruga gradova i Janaf.